Kategorija: Općenito

U utorak, 24. ožujka, učenici 3. razreda Područne škole Peklenica odradili su svoj prvi planinarski izlet na području Štrigove. Na ruti dugoj oko osam kilometara, od Štrigove preko Mađerkinog brega i Štrigovčaka, mali planinari uspješno su savladali sve izazove staze te pokazali veliku izdržljivost, snalažljivost i zajedništvo.

Izlet su vodili i pratili naši vodiči i planinari, Sonja i Ivanka te Edo i Zorko, koji su učenike upoznali s osnovama kretanja u planini, praćenjem markacija, pravilima ponašanja u prirodi te planinarskom etikom. Tijekom hodanja posebna se pažnja posvetila sigurnosti i odgovornom odnosu prema okolišu.

Na Mađerkinom bregu učenici su kroz igru i druženje učili prve planinarske vještine, poput vezivanja čvorova, te se upoznali s prirodnim i kulturnim zanimljivostima ovog poznatog međimurskog izletišta. Putem su uživali u proljetnoj prirodi, biljkama i susretima sa životinjama.

Na kraju izleta učenici su s ponosom primili svoje Male planinarske dnevnike i utisnuli prvi pečat na Štrigovčaku, a povratak u Štrigovu protekao je u veselom raspoloženju.

Prvi planinarski izlet protekao je u ugodnoj atmosferi i predstavljao lijep početak njihovog planinarskog druženja, uz podršku učiteljice i naših članova. (SV)

U utorak 17.3. smo imali čast ugostiti novog pročelnika Stanice planinarskih vodiča, Renata Raca, te održati radni sastanak s vodičima našeg društva. Sastanku je prisustvovalo više naših vodiča, kao i tajnik Stanice, ujedno i vodič PD Bundek, Nenad Puškadija. Susret je protekao u konstruktivnoj i ugodnoj atmosferi, uz otvorenu razmjenu iskustava i prijedloga. Razgovarali smo o dosadašnjoj suradnji te mogućnostima njezina daljnjeg unapređenja, kao i o aktualnim temama važnim za rad vodiča. Poseban naglasak stavljen je na provjeru i ažuriranje podataka o vodičima, upute vezane uz članarine, te prava i obveze vodiča u odnosu na Stanicu. Posebno smo se zadržali na temi „Sigurnih staza“, o kojoj se razvila opsežna rasprava, uz iznošenje iskustava s terena, uočenih problema te prijedloga za poboljšanje sustava prijava i organizacije.
Jedna od tema bila je i potreba za nabavkom službene opreme za vodiče, poput majica, prsluka i amblema, kako bi se dodatno unaprijedila prepoznatljivost i organiziranost u radu na terenu.
Zahvaljujemo pročelniku na dolasku i otvorenom dijalogu, te se veselimo budućoj suradnji i zajedničkim aktivnostima na dobrobit svih naših članova i planinara.(JN)

Prvu ratu za Omiš, u iznosu od 110 EUR-a, možete platiti 19.3.2026. godine od 17,30 do 18,30 sati u prostoriji PD-a. Nakon toga plaćanje je moguće svaki radni dan u “Optici Mavrin”.

Drugu ratu, u iznosu od 105 EUR-a, možete platiti do 5.5.2026. godine svaki radni dan u “Optici Mavrin” ili 16.4.2026. (četvrtak) od 17,30 do 18,30 sati u prostoriji PD-a.

Također, prilikom plaćanja molimo da se izjasnite da li ćete ići na rafting ili izlet brodom kako bi mogli planirati daljnje aktivnosti.

Vaši vodiči!   

U prostorijama HGSS Stanice Čakovec 16. ožujka 2026. održano je otvorenje izložbe i predavanje jednog od najpoznatijeg slovenskog i svjetskog alpinista Vikija Grošelja, koje je privuklo mnogobrojnu publiku i ljubitelje planina.

Grošelj je okupljenima približio izniman uspon jugoslavenskog, a kasnije slovenskog alpinizma na svih četrnaest svjetskih vrhova viših od 8000 metara – pothvat ostvaren u svega dvadesetak godina, od 1975. do 1995. godine. Posebno je istaknuo kako su mnogi od tih uspona izvedeni prvenstvenim smjerovima ili u tada iznimno zahtjevnim uvjetima, čime su se slovenski alpinisti svrstali uz bok najvećim himalajskim silama.

Predavanje je započeo pričom o povijesnom usponu na Makalu 1975., prvom slovenskom osamtisućnjaku, koji je označio proboj na svjetsku alpinističku scenu. Riječ je o usponu južnom stijenom, tada tek trećim uspješnim smjerom na toj planini, što se i danas smatra jednim od velikih dosega svjetskog alpinizma. U godinama koje su slijedile nizali su se iznimni uspjesi – od uspona na Everest 1979., preko zahtjevnih ekspedicija na K2 i Kangchenjungu, do povijesnih dostignuća poput uspona bez dodatnog kisika te skijaškog spusta s Annapurne.

Posebno mjesto u tom nizu zauzima upravo Annapurna, na kojoj je 1995. godine ostvaren posljednji, četrnaesti slovenski osamtisućnjak, čime je zaokruženo jedno izvanredno razdoblje alpinizma obilježeno hrabrošću, inovativnošću i snažnim timskim duhom.

Kroz dojmljive fotografije i osobna svjedočanstva, Grošelj je publici približio ne samo zahtjevne uspone, već i vrijednosti koje stoje iza njih – zajedništvo, povjerenje i predanost cilju. Kao sudionik brojnih ekspedicija, govorio je iz prve ruke o izazovima i rizicima, ali i o nezaboravnim trenucima s najviših planina svijeta.

Nakon predavanja uslijedilo je ugodno druženje uz mali domjenak, tijekom kojeg su posjetitelji imali priliku razgledati izložbu i prostorije HGSS-a, razgovarati s gostom te saznati dodatne zanimljivosti o njegovim ekspedicijama i iskustvima.

Posjetitelji su također mogli kupiti Grošeljeve knjige, a prihod od prodaje namijenjen je humanitarnoj pomoći nepalskim obiteljima šerpa čiji su članovi sudjelovali u himalajskim ekspedicijama, čime ovaj istaknuti alpinist već godinama povezuje vrhunski sport i solidarnost.

Organizatori iz Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanice Čakovec i Planinarsko društvo Bundek još su jednom uspješno priredili vrhunski planinarski susret, na čemu su zahvalili svima koji su sudjelovali u organizaciji, posebno Bademi i Kruni na njihovom trudu i pomoći. (SV)

Subotnje jutro započelo je pomalo neobično za planinare. Umjesto uobičajenog polaska autobusom ili osobnim automobilima, ovoga smo puta krenuli – vlakom. 14. 3. 2026. čak 55 Bundeka iz Međimurja rano ujutro stiglo je do Ljutomera, odakle je započela naša mala željeznička avantura prema Laškom.

Vožnja vlakom brzo nas je uvela u opušteno raspoloženje. Moglo se prošetati kroz vagone, popričati s prijateljima, razmijeniti planinarske priče, a atmosfera je od početka bila vesela i puna očekivanja. U Laško smo stigli spremni za hodanje, a dan je bio kao stvoren za planinarenje.

Oko osam sati krenuli smo polaganim tempom prema Domu na Šmohoru. No, kao i uvijek kad su u blizini zanimljivi vrhovi, mnogi su odlučili da se pravi planinarski dan ne može zamisliti bez još jednog izazova – uspona na Malič. Taj se dio puta pokazao prilično zahtjevnim. Uska i strma staza, prekrivena suhim lišćem, na mjestima je bila vrlo skliska pa je trebalo hodati oprezno i pomagati jedni drugima. No upravo su takvi trenuci ono što planinarske izlete čini posebnima.

Na kraju se sav trud isplatio. Grebenskim smo putem stigli na vrh Malič, a pogled koji se otvarao prema Laškom i okolnim brežuljcima nagradio je svaki napor. Šumom su nas pratili i prvi znakovi proljeća – nježni cvjetovi koji su poput šarenih aplikacija ukrašavali šumsko tlo i dodatno uljepšavali put.

U Domu na Šmohoru zadržali smo se dobra dva sata. Dok je vani lagano sipila kišica, u toplini doma nastavilo se veselo druženje, uz razgovore, planove i prepričavanje dojmova s puta. Kada smo krenuli natrag prema dolini, vrijeme se opet poigralo s nama – kiša je prestala, a kroz oblake se povremeno pojavljivalo i sunce.

U Laškom smo imali još nekoliko sati za šetnju gradom, kavu ili jednostavno uživanje u opuštenoj atmosferi nakon planinarenja. Oko 19 sati ponovno smo se ukrcali na vlak prema Ljutomeru, a zatim automobilima nastavili prema našem Međimurju, gdje smo oko 21 sat stigli svojim kućama – umorni, ali zadovoljni.

Jedno je sigurno – prvi Bundekov planinarski izlet vlakom bio je pun pogodak. Vožnja je ugodna, opuštena i drugačija od uobičajenih putovanja na izlete. A kad se tome doda dobra, složna i uvijek raspoložena Bundekova ekipa, rezultat je dan koji će se još dugo prepričavati. Bravo za sve, a posebno za najmlađe: Anu, Olju i Vidu.  (SV)

Dragi planinari,

ovaj put na izlet idemo vlakom, pa vas molim da do 5:30 budete u Murskom Središću kako bismo se rasporedili po autima i krenuli prema Ljutomeru. Vlak nas neće čekati – mi moramo dočekati njega. Karte su kod vodiča pa će vam ih ujutro podijeliti.

Automobile ćemo parkirati na autobusnom kolodvoru u Ljutomeru, na istom mjestu gdje smo parkirali kada smo išli na Pohod na Jeruzalem. Od tamo nas čeka još oko 350 m pješice do željezničke stanice Ljutomer mesto.

Pokušajte se unaprijed dogovoriti tko će se s kim voziti (vozaču se plaća 3 €), a u Murskom Središću ćemo se brzo rasporediti kako bismo što prije krenuli.

Povratak je u 19:05, tako da imamo dovoljno vremena za Laško i nećemo žuriti s hodanjem.

Ako je nekome zanimljivo, popodne može i na nekoliko sati na kupanje u Toplice Laško. Toplice su blizu željezničke stanice pa, ako vam nije problem ponijeti stvari za kupanje, slobodno si to organizirate.

Vidimo se u subotu ujutro – čeka nas lijep planinarski dan!

vodiči

https://www.google.com/maps/dir/Ljutomer+mesto,+9240+Ljutomer,+Slovenija/Ljutomer,+9240+Ljutomer,+Slovenija/@46.5196989,16.1961095,544m/data=!3m2!1e3!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x476f45dc442959cf:0x27ff87c94ceb403!2m2!1d16.199703!2d46.52107!1m5!1m1!1s0x476f45dcc972595b:0x6ff75b53fe0d5d08!2m2!1d16.1976658!2d46.51825!3e0?authuser=0&entry=ttu&g_ep=EgoyMDI2MDMxMS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D