Ivan Vitez o hrvatskoj ekpediciji u Patagoniji – 3. 4. 2024.

Ivan Vitez završio Bundekov ciklus putopisno-planinarskih predavanja hrvatskom alpinističkom ekspedicijom „Patagonija 2024“

Povodom 150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj, HPS priprema niz aktivnosti koje ističu bogatu tradiciju i postignuća u hrvatskom planinarstvu, a jedna od najuzbudljivijih inicijativa je već ostvarena – alpinistička ekspedicija HPS-a u Južnu Ameriku, pod nazivom “Patagonija 2024”.

Ekspediciju je činilo sedam iskusnih penjača – Igor Čorko i Ivan Vitez iz Varaždina, Marko Buljan i Elvin Sindičić iz Rijeke, Marko Kalčić iz Pule te Siniša Škalec i Boris Čujić iz Zagreba. Ovi vrhunski penjači, čije se karijere obilježavaju najtežim usponima diljem svih kontinenata, predstavljali su Hrvatsku u jednom od najizazovnijih planinarskih područja – argentinskoj Patagoniji., području poznatom  po svojim jedinstvenim granitnim stijenama, ledenjacima, vulkanima i ledenjačkim jezerima.. Glavno ishodište za penjanje bilo im je mjesto El Chalten u Nacionalnom parku Los Glaciares. Plan je bio da se penju što je više moguće i da pokušaju popeti neke od stijena koje se nalaze u blizini El Chalténa,  oko poznatih vrhova Fitz Roy i Cerro Torre koji privlače penjače iz cijelog svijeta.

Cijelu tu ekspediciju publici u CZK „Rudar“ u srijedu 3. travnja 2024.  predstavio je Ivan Vitez koji se penjanjem bavi posljednjih 16-17 godina, a u planine je s roditeljima odlazio još kao dječak. Penjačko iskustvo stjecao je posvuda, počevši od lokalnih penjališta, Paklenice, slovenskih Alpa, talijanskih Dolomita, preko Francuske sve do Norveške, Turske, Sjeverne Amerike i Kanade, a središćanska publika imala ga je prilike čuti i prošle godine kada im je predstavio alpinistička iskustva na stijenama Kanade.

Vitez je predstavio sve blagodati Patagonije za penjače, ali i progovorio o svim problemima koji su ih ometali da ostvare zacrtane ciljeve. Osim strašnih vjetrova, kiše i hladnoće, imali su i vrlo teške ruksake i kratko vrijeme stabilnih vremenskih uvjeta, duge i vrlo zahtjevne dostupe do penjačkih smjerova. U takvim (ne) prilikama uspjeli su ispenjati El Mocho i Aguja de la Medialuna (do 50 metara pred vrhom). Budući da im je ostao još samo jedan dan dobrog vremena, odlučili su se za vrh Aguja de l’S u masivu Fitzroy, vrh s najkraćim pristupom, jedan od rijetkih koji su izvedivi u jednom danu iz grada i natrag . Najkraći pristup je značio šest sati brzog hoda i 2000 metara visinske razlike, što bi bilo gdje u Alpama bio jedan od najduljih! Krenuli su s kišom, pri pristupu vidjeli novi snijeg na smjeru, ali ipak krenuli. Smjer nije tako težak, 450 metara maksimalne težine 6a, ali su ga zatekli u zahtjevnih uvjetima pa su usput trebali čistiti snijeg s hvatišta, pukotine su bile pune snijega ili su im se u rukave slijevali potočići vode. Ali konačno je bilo toplo i sunčano, a našla se i neka dužina koja je bila suha te su bile pravi gušt za penjanje -scene iz snova. Nakon gotovo četiri tjedna borbe s uvjetima stajali su sva četvorica (Ivan, Siniša, Marko, Marko)  na patagonijskom vrhu usred masiva Fitzroy, ali ne istovremeno, nego jedan po jedan, jer je vrh suviše uzak i šiljast da bi mogao primiti više od jedne osobe. Taj su dan neprekidno bili 22 sata na terenu.

U četiri tjedna uspjeli su ispenjati najviše što je u tim zahtjevnim uvjetima bilo moguće, vidjeli su prelijepe planine i doživjeli prvorazredne pustolovine.

Nakon niza fotografija koje je popratio fantastičnom pričom, Vitez je prezentirao i 10-minutni film kao sintezu najvažnijih patagonijskih trenutaka. Dvoranom se prelomio gromoglasni pljesak kao nagrada i čestitka za njihovu ustrajnost i uspjehe, ali i zahvala što svoju alpinističku priču uspješno dijele s drugima. Hvala, Ivane, vjerujemo da ćemo se s tvojim penjačkim pustolovinama družiti još jako, jako dugo. Nek´ ti vrijeme bude saveznik, sretno dalje!!! (SV)

Članovima Udruge slijepih predstavili inkluzivno planinarenje

U četvrtak 28.3. članovi našeg društva (Sonja, Zlatko i Stanko) zainteresiranim su članovima Udruge slijepih u Čakovcu predstavili svoj planinarski rad, s osobitim naglaskom na uključivanju slijepih i slabovidnih osoba. Nakon što su predstavili društvo, razgovarali su o njihovim outdoor aktivnostima, njihovim planinarskim iskustvima.
Sonja je predstavila dobrobiti planinarenja, planinu kao učitelja; govorila o različitim planinarskim pobudama: potrebi za kretanjem, za upoznavanjem prirode i obilježja prostora, potrebi za druženjem, upoznavanjem ljudi i kultura, potrebi za srećom i uživanjem u kojem se tjelesno i duhovno nadopunjuje. Dala im je nekoliko važnih savjeta za početnike i objasnila važna načela planinarske etike.
Zlatko je ukratko predstavio najnužniju planinarsku opremu za početnike, govorio o svom planinarenju Via Adriaticom i o vođenju slijepog Stanka, a Stanko objasnio svoja iskustva. Zajedno su svima praktično predstavili načine vođenja slijepih i slabovidnih osoba što im je bilo osobito zanimljivo i bilo je dosta pitanja.
Vjerujemo da su ih motivirali za novu aktivnost jer su na kraju članovi Udruge slijepih izrazili želju za prvim planinarskim izletom kojeg će ostvariti tijekom ove godine. Vjerujemo da će im se dopasti i da će inkluzivno planinarenje oživjeti i u njihovim redovima!
(SV)

Hrešćovi u gostima u PŠ Gardinovec

Otkrijmo zabavu i zdravlje u kretanju
Tema o kojoj je u srijedu 20. 3. 2024. učenicima 3. razreda u PŠ Gardinovec govorila učiteljica Ivana Pavlic, voditeljica Planinarske družine Ftičeki, i naši vodiči Ivanka i Josip Hrešć. Djeca su bila izuzetno zainteresirana, lijepo su surađivali i aktivno se uključivali pa svi zajedno mogu biti izuzetno zadovoljni. Bravo za naše vodiče i voditeljicu što su učenicima skrenuli pozornost na važnost kretanja za njihovo zdravlje, mentalno i fizičko, a govoreći i o planinarskoj opremi pripremili ih za neke buduće planinarske izlete.

10. predavanje: 150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj i mojih 50 u toj priči

Budući da ove godine svečano obilježavamo 150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj, ovo predavanje bit će naš skromni doprinos cjelokupnoj organizaciji značajnog jubileja.
Koga drugoga pozvati da nam o toj temi govori?! Imamo čast što se našem pozivu odazvao sam predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak koji je najkompetentniji da nam široku povijesnu paletu svih značajnih zbivanja o hrvatskom planinarstvu dopuni i sa svojih 50 godina rada i svog doprinosa.
Organizirano planinarstvo u Hrvatskoj započelo je 1874. kada je u Zagrebu osnovano Hrvatsko planinsko družtvo (HPD) s ciljem istraživanja dotad nepoznatih planinskih krajeva Hrvatske. Osnivanjem HPD-a Hrvatska se uvrstila među prve zemlje svijeta koje su imale svoju nacionalnu planinarsku udrugu. U dugoj povijesti hrvatskog planinarstva osobito su značajne brojne alpinističke i speleološke ekspedicije u sva svjetska velegorja i podzemlja. Među značajnim alpinistima i voditeljima mnogobrojnih planinarskih ekspedicija je Darko Berljak koji je ispenjao preko 300 alpinističkih smjerova raznih teškoća u stijenama evropskih planina, bio instruktor za himalajske vodiče (Manang, Nepal, 1984), vodio 16 alpinističkih ekspedicija, od toga 14 u Himalaji, između ostalih i četiri na najviši vrh svijeta Mount Everest. Na osamtisućake je vodio 11 ekspedicija, a bio je i organizacijski vođa na dvije slovenske ekspedicije (Lhotse 2000. god. i Manaslu 2003. god.). Kroz njegove ekspedicije prošlo je 336 planinara, ali su neki bili više puta, pa je to ukupno oko 200 osoba. Svoj moto kao vođe, Berljak je iskazao riječima: „Na svim ekspedicijama koje sam vodio niko nije poginuo, čak nije bio niti ozbiljnije ozlijeđen. To smatram da je i jedino bilo važno, uspon više ili manje, uvijek se može nadoknaditi, jer ta brda nikamo neće pobjeći.“
Berljak je autor trilogije inspirirane odlascima u Nepal i Tibet (gdje je boravio 40-ak puta): Dodiri neba, Ključevi neba, Nebo puno Himalaje te knjige „Više od Everesta: Hrvatska ženska ekspedicija na vrh svijeta“ u kojoj progovara o najvećem uspjehu hrvatske alpinističke povijesti 2009. godine.
Dobitnik je niza priznanja, a među inima treba istaknuti Državnu nagradu za sport „Franjo Bučar“, Posebno priznanje UIAA, a proglašen je i počasnim članom HPS-a.
Berljak je bio je dugogodišnji profesionalni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza, volonterski tajnik Hrvatske gorske službe spašavanja, a od 2019. predsjednik je Hrvatskog planinarskog saveza.
Vjerujemo da će nas svojim djelima i znanjem o prošlosti hrvatskog planinarstva inspirirati i da ćemo iz prve i prave ruke čuti najvažnije i najzanimljivije pojedinosti i crtice o aktivnostima u kojima i danas svi najviše uživamo.
Dobrodošli!!! Srijeda, 27. ožujka 2024. s počekom u 19 sati!

Održano 9. predavanje: Marko u 100 dana preveslao kajakom do 57 “kamenih sjetla” našeg Jadrana

Marko Kovač u medijskim krugovima poznat kao Putnik Lik, istraživač, geograf i geoekolog, vodič i edukator u pustolovnom turizmu, Splićanin sa zagrebačkom putovnicom, pred brojnom i zainteresiranom publikom predstavio je srijedu, 20. ožujka u CZK „Rudar“, jedan od svojih pustolovnih projekata – Otočnu Odiseju; 100 dana veslanja kajakom po moru do svih svjetionika u Hrvatskoj.
Taj neobičan i vrlo izazovan projekt organizirao je u tri dijela ekspedicije (1. Dalmacija, 2. Istra i Kvarner, 3. Palagruža) u 2019. i 2020. godini i to u zimskom periodu kad je mnogo izazovnije, more hladnije i nemirnije, a vrijeme promjenjivije s više vjetrova. Najprije je 2019. u 42 dan veslanja i 57 dana ekspedicije preveslao 1070 km te obišao 32 svjetionika Dalmacije, zatim je 2020. godini veslao od Pramanture do Savudrije i obišao još 24 svjetionika Istre i Kvarnera, realizirao 480 km veslanja u 17 dana, tj. u 24 dana ekspedicije. Za posljednju etapu ostavio si je Palagružu, najzahtjevniju dionicu. Veslao je 9 dana, 5 dana odmarao i taj projekt realizirao u 14 dana ekspedicije. Petog dana veslanja do Palagruže ostvario je dva osobna rekorda: rekord od 59,5 km veslanja otvorenim morem i 9 sati i 26 minuta neizlaska iz kajaka. Ukupno prosjek njegovog dnevnog veslanja bio je od 25 do 38 km, ali je bilo i dionica kad je dnevno prevalio i više od 70 km.
Marko je na vrlo zanimljiv način pričom i svojim videozapisima opisao snagu vjetrova na morskoj pučini, svoje strahove i izazove s kojima se iz dana u dan suočavao, svoju samoću i druženje sa svjetioničarima koji žive jednim potpuno drugačijim životom. Ukratko je predstavio sve svjetionike i većinu svjetioničara koji je obišao, a mnoge je priče začinio i simpatičnom štiklecima iz povijesti ili legendom. Objašnjavao je način pakiranja i pripremanje za takvu ekspediciju, govorio o svojim prijašnjim iskustvima i projektima koji su mu donosili sve više samopouzdanja za ovaj izazov, o knjigama i osobama koje su ga motivirale i pomagale mu, ali je objašnjavao i vrlo stručna pomorska iskustva o udaljenostima prirodnog obzora na moru/oceanu i vidljivosti jednog kajakaša u takvim uvjetima. Nadasve vrlo zanimljivo, posebno, drukčije… što je publiku sa svim tim impozantnim veslačkim brojkama i snagom Markovih riječi i djela ostavilo bez daha.
Značajni su mu i ostali projekti: Put ka sreći (30-dnevno planinarenje od Zagreba do Splita u duljini od 750 km po planinama između dva najveća grada Hrvatske), Otočna Odiseja 2012 (47-dnevno veslanje kajakom po moru do svih naseljenih otoka u Hrvatskoj), suradnja s Davorom Rostuharom (Hrvatska iz zraka, Polarni san), Raftrek Trevel & Huck Finn, Škola krša, RED Adventure…
Ono što nas posebno veseli je buduća knjiga putopisa s respektnim izborom slika i kartografskih priloga – tekst je spreman za lektiru pa ćemo tako, vjerujemo, u idućoj sezoni putopisnih predavanja imati promociju knjige „Otočna Odiseja – Svjetionici u Hrvatskoj. Možda mu je boravak u Murskom Središću prvi put, a vjerujemo da ne i posljednji jer ima još puno, puno tema koje bismo voljeli čuti.
Hvala Kajak-Kanu klubu iz M. Središća na suorganizaciji. Nakon predavanja, sljedeći su dan neki članovi tog kluba s Markom u društvu kajacima veslali rijekom Murom.
Hvala Marku, želimo mu još mnogo, mnogo zanimljivih putovanja koja su većini nedostižna. Hvala što svoja proživljavanja i iskustva dijeli s drugima! Tako svi postajemo bogatiji.
SV

9. predavanje organiziramo zajedno s Kajak-kanu klubom – srijeda, 20. 3. 2024.

Otočna Odiseja do svih svjetionika u Hrvatskoj
Marko Kovač u medijskim krugovima poznat kao Putnik Lik, istraživač, geograf i geoekolog, vodič i edukator u pustolovnom turizmu, Splićanin sa zagrebačkom putovnicom dolazi nam predstaviti jedan od svojih pustolovnih projekata – Otočnu Odiseju; 100 dana veslanja kajakom po moru do svih svjetionika u Hrvatskoj u tri različite ekspedicije (Dalmacija, Istra i Kvarner te Palagruža).
Značajni su mu i ostali projekti: Put ka sreći (30-dnevno planinarenje od Zagreba do Splita u duljini od 750 km po planinama između dva najveća grada Hrvatske), Otočna Odiseja 2012 (47-dnevno veslanje kajakom po moru do svih naseljenih otoka u Hrvatskoj). Aktivan je i planinar, obišao je162 vrha HPO i dobitnik najvišeg priznanja HPS-a. Obišao je mnoge planinarske obilaznice, a između ostalog i Međimurski planinarski put. Prijatelji i ljudi koji ga znaju i prate na društvenim mrežama kažu da je prošao svaku planinu i svaki otok u Hrvatskoj, odnosno da nema kutka u Hrvatskoj gdje nije bio. Možda mu je boravak u Murskom Središću prvi put, ali ako nije, svakako ćemo saznati u srijedu, 20. ožujka u 19 sati u CZK Rudar. Dobrodošli! Uz šum valova putovat ćemo u kajaku do svih hrvatskih svjetionika!

Održano 8. Bundekovo putopisno predavanje

Sa Šantekom kao na krilima Jamesa Bonda projurili predivnim svjetskim planinama

U petak 15. ožujka 2024. Bundeki su ugostili Damira Šanteka, izuzetnog avanturista, svestranog putoholičara, novinara, glazbenika, ronioca…  Za nas planinare najinteresantnije njegovo životno poglavlje je ono o planinarenju koje je ukoričio u knjizi „Gdje misli nestaju“.

Vjerujemo da u svakodnevnim aktivnostima njegove misli imaju tako širok obzor mogućnosti da mogu nestati trenom u columbijske vlažne šume, autohtona nepalska sela, zelenu razigranost brojnih alpskih vrhunaca… na razna mjesta iz njegovog vrlo bogatog i raznovrsnog avanturističkog opusa.

Na Šantekovom je predavanju publika mogli doživjeti ljepotu života, pejzaže, trenutke pravih, autohtonih proživljavanja u dijelovima svijeta koji nisu dostupni običnom turistu, a poneki čak ni planinaru. Njegova smionost, odlučnost u ključnim izazovima, volja za istraživanjem ponijela nas je nepreglednim svjetskim destinacijama koje je upotpunio odličnom fotografskom pozadinom koja je svaku njegovu priču istinski posvjedočila.

Njegova knjiga putopisnih priča sa svjetskih planina donosi 34 priče iz 22 različite države sa svih kontinenata osim Australije.  Putopisi su nerijetko o vrlo nedostupnim i za planinarski svijet često neistraženim vrhovima tako da je, vjerujemo, zagolicao maštu mnogim planinarima, a možda i  motivirao na neke nove planinarske izazove.

Osim knjige planinarskih putopisa Šantek je napisao i knjigu ronilačkih putopisa „Ispod površine“ koju  će, nadamo se, zajedno s trećim naslovom putopisnih priča koji uskoro izlazi iz tiska predstaviti našoj publici već u sljedećoj sezoni.

Damiru želimo još puno izazova u visinama iznad oblaka, u dubinama ispod površine… i neka nam svoje doživljaje nastavi dijeliti.  Tako možemo s njim uživati i diviti se svijetu koji nas okružuje, a često nam je nedostupan… Ponekad je dovoljno da nam samo netko drugi predstavi svoju perspektivu gledanja na svijet, a to Šantek radi punim srcem. (SV)

S Planinarskom družinom “Fričeki” iz OŠ Belica na Papuku

Subota, 9. 3. 2024.
20- ak djece s učiteljicom i voditeljicom družine Ivanom te članovima Marijom, Zoranom i Mirjanom posjetilo je Park prirode Papuk i uživalo u proljetnim šumskim aplikacijama. Predivan dan iskoristili su za turu do Češljakovačkog visa (825 mnv), a nakon odmora i povratka do PD Jankovac obišli su i Skakavac. Čim su završili s hodanjem, počela je padati kiša pa je dodatno zadovoljstvo što se dan iskoristio na najbolji način – u hodanju, druženju i uživanju u proljeću!