Marija Kelava, članica Planinarskog društva Đakovo, prva je Slavonka koja je osvojila najviši vrh obje Amerike – Aconcaguau – 6962 m. O svom usponu početkom 2020. godine, o uvjetima kada vrijeme nije bilo naklonjeno, uz jak vjetar i temperaturu do -35°C, hrabra će Đakovčanka podijeliti svoja iskustva, svoje doživljaje, ali i svoje planove… jer vjerujte, ona na tome neće stati! Samo hrabro, ali najprije te čekaju Bundeki i Mursko Središće, dobrodošla!
Dobrodošli na posljednje predavanje u ovoj zimskoj sezoni!
PREDAVANJE „PLANINARENJE JE NAČIN IZRAŽAVANJA“ I PROMOCIJA KNJIGE „PIŠEM GRAFITE NA DUŠI PLANINE“
Suvremeni životni ritam uvukao nas je u kaos koji od nas iziskuje vještinu snalaženja. Zatrpani smo problemima, pritiskom okoline i pitanjima na koja nemamo odgovor. Planine su naše okruženje – naša crkva u kojoj se molim, naše omiljeno mjesto u kojem se družimo s dragim prijateljima. Planine nam daju odgovore na sva naša pitanja, slušaju nas, te ponekad traže da poslušamo i mi njih. Mladi visokogorac i ekspedicionist Matej Perkov, poznat međimurskoj publici, predstavit će nam kroz raznolike putopisne priče svoje stavove i viđenja o životu suvremenog čovjeka koji je pronašao sreću u prirodi. Dok se na platnu izmjenjuju slike prekrasnih planinskih prizora, naš predavač interpretirat će svoje emocije i stavove koje će prepoznati mnogi koji su odabrali planine kao svoje utočište i planinarenje kao način izražavanja. U sklopu predavanja Matej Perkov predstavit će i svoju četvrtu knjigu zanimljivog naslova „Pišem grafite na duši planine“, te nam objasniti što to povezuje urbanu kulturu ulice i planinsko okruženje u kojem lutamo iako definitivno nismo izgubljeni.
U ponedjeljak, 13. 3. 2023. s početkom u 19 sati u Bundekovoj prostoriji održat ćemo sastanak Bundekovih markacista.
Veselimo se druženju i novim izazovima.
Vrlo zanimljivo, živopisno i edukativno predavanje održao je vrsni planinar, prirodoslovac, član HGSS Stanice Varaždin i predsjednik PD Ravna gora Dubravko Šincek. Zašto se Đurđevečki peski ne mogu nazvati Hrvatskom Saharom, kako su nastali, koje su zanimljivosti vezane uz istraživanje specifične pjeskovite flore i faune i kako je to utjecalo na život stanovnika na tom području… o svemu tome, ali i o mnogim drugim zanimljivim činjenicama govorio je Šincek koji je bio jedan od članova istraživačkog tima ADIPA, Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske.
Hvala Šinceku što je još jedan Bundekov petak obogatio svojim stručnim i nadasve zanimljivim predavanjem. (SV)
O fenomenu Đurđevečkih peski govorit će renomirani znalac i planinar, predsjednik PD Ravna gora Dubravko Šincek.
Vidimo se u petak u 19 sati u CZK “Rudar”! Dobrodošli!
U utorak 7.3. s početkom u 19 sati u prostorijama Društva održat ćemo Vodički sastanak. Molimo sve vodiče da se odazovu, u slučaju sprječenosti javiti se Ranatu.
Dnevni red:
Više o knjizi:
Knjiga „Zidine u šumi — Srednjovjekovne utvrde južne Ivančice“ svojevrstan je pregled fortifikacija na južnim padinama Ivančice, građenih u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Radi se o liniji utvrda koja je utvrđivala sjeverozapad Hrvatske, braneći prolaz potencijalnim napadačima prema sjeveru.
Na planini danas možemo naći šest utvrda koje su u ruševnom stanju, slabe očuvanosti i do nedavno gotovo bez ikakve inicijative za konzervacijom ili daljnjim istraživanjem. Obrambena linija južne Ivančice kulturno je dobro koje leži gotovo u potpunosti neiskorišteno u turističkom, promocijskom, pa čak dobrim dijelom i arheološkom smislu. Iako pomaka ima sa stručne strane, u promocijskom smislu utvrde su dostupne isključivo planinarima, i u iznimnim su slučajevima predstavljene javnosti — kao što je to učinjeno s Milengradom.
Dok sam naslov prejudicira povjesničarsko-arheološku publiku, autorova je ideja načinom pisanja, kao i koncepcijskim rješenjem knjige, problematiku približiti običnom čitatelju. Autor, kao i cijeli uži tim koji je radio na knjizi, smatra da je upravo manjak ovakve literature djelomični krivac za katastrofalno nizak interes javnosti za hrvatsku povijest, koji pak vodi u razne krive interpretacije povijesnih činjenica, kao i etabliranje nekih — u najmanju ruku dubioznih — novih autoriteta na tom području.
„Zidine u šumi” trebale bi zadovoljiti struku kroz analizu dostupnih izvora i prikaz povijesnih činjenica, ali i zaintrigirati širu javnost, počevši od planinara, pa do svih drugih zaljubljenika u outdoor aktivnosti (trail trkača, brdskih biciklista, paraglidera itd.). Ova knjiga želi pružiti dovoljno zanimljivih informacija bilo kojem profilu čitatelja, a ton i način pisanja trebali bi otvoriti vrata širokom rasponu publike.
Možemo se smatrati sretnima što su nam povijesne prilike osigurale ovakve prekrasne simbioze kulturne baštine i prirodnih ljepota. Odgovornost je i povjesničarske struke — ali i planinarskih društava, saveza i volontera — učiniti sve što je u našoj moći da očuvamo takve lokalitete, podignemo svijest o njima i njihovim specifičnostima, te osiguramo njihovu trajnost u godinama koje dolaze.
Autor knjige Petar Babić je profesor povijesti i engleskog jezika i književnosti. Uz to je aktivni član i gorski spašavatelj u HGSS Stanici Varaždin.
