Skradski vrh, Zeleni vir, Vražji prolaz

3. srpnja 2010.(subota)

       Skradski vrh,1043 Izletište Zeleni vir      Vražji prolaz

Otkuda?  S autobusne postaje u M. Središću u 6.00 sati, 

                    Hotel “Park“ Čakovec u 6.15 sati

Cijena? 115 kn (članovi), ostali 130 kn; akontacija 50 kn

Vodi?  Sonja Vršić

Prijave?   Što prije,do popunjenja mjesta u busu (17/30)

          M.Središće – Stanko, „Nest“ tel: 544 121

Oprema?Standardna  planinarska oprema (čvrste planinarske cipele), štapovi za hodanje,zaštita od kiše i vjetra, baterijska svjetiljka za obilazak spilje te hrana i napitci po potrebi.

KONTROLNA TOČKA: Hrvatska planinarska obilaznica

Plan aktivnosti:

Okupljanje na parkiralištu u 9 sati, u 9.30 polazak prema Skradskoj dragi šetnicom Duga stena- Jasle-vidikovac Perić- Skradska draga- Skradski vrh, spuštanje u Skradsku dragu gdje će biti domjenak.

Fakultativno- popodne: odlazak do Zelenog vira i Vražjeg prolaza, spuštanje i povratak- oko 3 sata hodanja.

1. dio (oko 2,5 sata hoda): Skrad (700 m) – Skradski vrh (1043 m)

USPON iz Skrada do Skradskog vrha (oko 1,5 sat).Zadržavanje kod vrha za odmor,fotografiranje i razgled oko 30 minuta.

SILAZAK u Skradsku dragu gdje će biti prigodni domjenak.

2. dio (oko 3 sata hoda): Skrad (700 m) - Zeleni vir (300 m) – Vražji prolaz - Skrad

SILAZAK iz Skrada do Zelenog vira (oko 1 sat) te nastavak 10 minuta do izletničkog doma,„Zeleni vir“. Odmor i okrijepa oko 30 minuta.

Nakon odmora, ulazak u Vražji prolaz i razgled spilje Muževa hižica (oko 40 minuta).

USPON u Skrad (oko 1,5 sat).

 Ukupno je oko 5,5-6 sati hodanja, ovisno o veličini grupe i vremenskim uvjetima.

Povratak je predviđen u 18 sati kako bi do 21 sat, najkasnije do 22 sata bili kod kuće.

HODAMO NA VLASTITU ODGOVORNOST!

SKRAD

Skrad (700 m) je poznato planinsko, klimatsko, turističko mjesto u srcu Gorskog kotara. U njemu je sjedište Općine koja broji 1900 stanovnika.

Skrad se je smjestio na padinama Skradskog vrha, a okružuju ga šume crnogorice i bjelogorice, te samim time ima i izuzetno pogodan prirodni položaj. Može se reći da je Skrad prirodno podijeljen na tri lokaliteta: Sportsko rekreacijski centar Skradska draga gdje se nalaze nogometno igralište, boćalište, biciklističke staze, šetnice te vidikovci. Može se reći ovaj dio svakako pogodan za ispunjenje želja i potreba rekreativaca. Drugi je dio sam centar Skrada, a treći i može se reći najznačajniji simbol Skrada je izletište Zeleni vir. Ono zajedno sa Vražjim prolazom i spiljom Muževa hiža velikim dijelom utječe na posjećenost ovoga kraja. Zaista bi bilo šteta ne vidjeti toliko predivnu i netaknutu prirodu.

SKRADSKI VRH

Skradski vrh uzdigao se nad Skradom i nalazi se na nadmorskoj visini od 1044 metara. Do vrha vodi dobro markirana staza okružena bukovom šumom. Za uspon na vrh je potrebno oko 1 sat hoda, a s vrha se pruža predivan pogled na okolne planine i mjesta koje ga okružuju.

Na Skradskom vrhu nalazi se kapelica Marijina uznesenja na nebo sagrađena početkom stoljeća, ali 1994. godine obnovljena i tamo se na Veliku Gospu svake godine tradicionalno održava sveta misa.

ZELENI VIR

Područje Zelenog vira proglašeno je rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine iako se prvi puta spominje 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike. U užem smislu, Zeleni vir je izvor potoka Iševnice koji, kao špiljsko jezero, nastaje u špilji pod 70 m visokom stijenom.Sa stijene seruši slap potoka Curka koji zajedno s vodom iz špiljskog jezera tvori rječicu Iševnicu.

Vražiji prolazje 800 metara dugačak kanjon koji mnogi smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko dva metra, među stjenama visokim stotinjak metara, probija se gorski potok Jasle. Nad njim na metalnim nosačima usječenim u stjenu napravljeni su mostići i stepenice kojima se prolazi. Tu tek sredinom ljeta do korita pritoka mjestimice nakratko dopiru sunčeve zrake. Prvi se puta spominje prohodnim za izletnike 1934. godine nakon što su izgrađeni drveni mostići, a prije toga bio je meta planinara koji su njime prolazili penjanjem uz pomoć klinova i drugih planinarskih pomagala.

Na kraju Vražijeg prolaza nalazi se spilja Muževa hižica. Prema narodnoj predaji; za vrijeme najezde Turaka oko 1525. tu se dijelom sklonilo stanovništvo ovog područja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u spilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv ''Muževa hižica''. Spilja je vrlo prostrana dugacka je oko dvijesto metara i bogata je sigama, a na kraju spilje, koji još nije u cjelosti istražen, nalazi se jezerce u kojem je približno u isto vrijeme kada i u Posojnskoj jami pronađena čovječja ribica.